Корупција

недеља, 27. фебруар 2022.

Plaše se Šapića: Porodica Pejović devet meseci ne može da nađe veštaka

 Punih devet meseci porodica Pejović iz Beograda pokušava da angažuje veštaka koji bi utvrdio visinu materijalne i nematerijalne štete koju su pretrpeli zbog nelegalne gradnje potpredsednika SNS i njihovog kandidata za gradonačelnika Aleksandra Šapića. I svaki pokušaj se završi na isti način - čim čuju sa kim se ova porodica spori odbijaju slučaj ili prestanu da se javljaju na telefon.


Problemi porodice Pejović čiji dom od Šapićeve nove rezistencije deli samo pregradni zid, počeli su onog trenutka kad je potpredsednik SNS kupić kuću i započeo radove na rekonstrukciji. Prvo im je poplavio podrum, zatim je počeo da otpada plafon, a nakon što su radnici srušili zajednički odžak, počele su da se stvaraju i pukotine u potkrovlju kuće.

Uprkos svemu tome, inspekcija nije reagovala. Pravni zastupnik porodice Pejović, advokat Vladimir Gajić ranije je u nekoliko navrata rekao da ih zato smatra Šapićevim saučesnicima u krivičnom delu.

"Poenta je u tome što on gradi bez dozvole, a to je krivično delo za koje je zaprećena kazna zatvora do tri godine. To je krivično delo i Šapićevo i izvođača radova. Sedam dopisa je poslato Gradskoj građevinskoj inspekciji zbog nelegalne gradnje Aleksandra Šapića. Pisao sam i pritužbu glavnom inspektoru grada Beograda na rad inspektora zaduženog za ovaj slučaj. Na sve to dobili smo samo jedan odgovor – da čekaju da se izjasni Šapić. U međuvremenu je i doneto rešenje. Kad sam tražio da mi ga dostave, rekli su da ne mogu jer se investitor žalio i sve je prešlo na drugi stepen. Jedino što mogu da zaključim jeste da je doneto rešenje o obustavljanju radova, inače zašto bi se investitor žalio? Uprkos svemu tome, on nastavlja sa radovima, a inspekcija mu to omogućava. To znači da su mu saučesnici”, rekao je o ovom slučaju ranije Gajić.

U međuvremenu radovi na vili su gotovi, a porodica Pejović i dalje muku muči oko pokušaja da joj se nadoknadi šteta.


"Od maja meseca pokušao sam da angažujem šest ili sedam veštaka koji bi utvrdili materijalnu i nematerijalnu štetu koju smo pretrpeli zbog Šappićeve divlje gradnje. I svi su me na kraju odbili. Neki su posao prihvatali u startu, a onda bi valjda izmerili strah i interes i otkazivali bi posao u podslednjem trenutku. A svaki od njih mi je razvlačio vreme, zbog poslednjeg sam izgubio tri meseca. Otkazao mi je saradnju SMS porukom", kaže Ljubinko Pejović za Nova.rs.

Tražio je pomoć Pejović i od Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta, ali i od Gradskog Zavoda za veštačenje.

"Oni su u prvi mah rekli da će mi pomoći, ali sam i tu samo izgubio mesec dana, jer su prestali da mi se javljaju na telefon. Imao sam sličnu priču ranije i sa advokatima. Najmanje četiri advokata odbili su moj slučaj, pokušavajući da me odgovore od nastavka borbe, uz obrazloženje da je to borba sa državnom mafijom i da je osuđena na propast", navodi Pejović.

Bez procene veštaka, ova porodica neće moći do epiloga.

"Na osnovu izveštaja veštaka, moj advokat može da pokrene tužbu za nadoknadu štete, a možda i zahtev ra rušenjem vile, jer su radovi na njoj bili nelegalni", zaključuje Pejović.

Nova


понедељак, 21. фебруар 2022.

Šta je Vučić obećao Šapiću

 Dobro obavešteni izvor, sa vezama u samom vrhu režima, koji čvrsto stoji s obe noge na zemlji, došapnuo mi je pre praznika: „Srcočupač dobija Direkciju (za gradsko građevinsko zemljište i izgradnju Beograda) i legalizaciju (nelegalno izgrađenih nepokretnosti u celom Beogradu).“

„Aha“, počeo sam da merim u sebi vrednost poklona, a on me je prekinuo: „Dobija kajmak. Da se ne blamiraš više nagađanjima. Ovako sam čuo, a ja jako dobro čujem.“

To je bio ceo razgovor i sad nekako moram da stignem sa trenutnih 650 do potrebnih 2.800 slova.

Panika u „Vesićevoj ekipi“, u koju sam imao delimičan uvid, potpuno je razumljiva.

Kada kažu „ovaj njemu Beograd, a ovaj njemu isto Beograd“, sa novim informacijama možemo da odgonetnemo šta se krije iza te političke poezije.

„Ovaj njemu Beograd“ odnosi se na načine kojima Doktor može da šteluje izborne rezultate na Novom Beogradu.

Dodatno me smorio Boris Tadić, koji je, gostujući u DLZ, rekao kako je odavno prošao rok za dogovor demokratske opozicije o zajedničkoj kontroli izbora, a naročito da se na vreme obezbede i obuče provereni opozicioni kontrolori na terenu, najvažnija karika u zaštiti glasova, odnosno potencijalni karijes u neprijatno velikom velu opozicione vilice.

Sada možemo da odgonetnemo šta znači deo stiha „a ovaj njemu isto Beograd“.

Aleksandar Šapić, u nemogućnosti da kontroliše nivo vode u ušima, već se ponaša kao beogradski šerif.

Kroz „Direkciju“ prolazi sve što se u Beogradu radi, asfaltira, gradi, diže i budži.

Zamislite količinu novca uloženog u bezbrojne građevinske radove i mutne investicije, pogađajte poreklo novca kojim su građene hiljade beogradskih nakaznih zgradica i zgradurina. Počnite na papiru da pišete cifru (u evrima) kojom će se „podmazivati“ legalizacija i ponestaće vam papira.

„Kajmak“ je, izgleda, jači od izbora.

Pare su u veš mašini, građevinski radovi ili uveliko traju ili samo što nisu počeli, odnosno nastavljeni.

Posebno brine to kome je Vučić obećao „građevinski kajmak“, ako mu pomogne da ne izgubi Beograd. Ko zna koliko taj dogovor postoji – očigledno dovoljno dugo, da budući „kajmaklija“, usred predizborne kampanje, samouvereno diže tužbe protiv internet satiričara i preti im ubistvom, nesvesno odajući nivo svoje nove bitnosti, koji veli da se na njega zakoni već ne odnose, a ako pobedi na izborima, teško nama.

Postoji šansa da se ovo spreči – izbori, 3. aprila, pod uslovom da opozicione stranke i koalicije vojnički pristupe kontroli izbora.

Pod uslovom da niko od njih ne radi za Vučića. U krajnjoj liniji, tu su građani. Isti oni građani koji su blokirali Srbiju da bi odbranili svoju životnu sredinu, već sad pred sobom imaju važan zadatak – uličnu borbu protiv izborne krađe.

Danas


недеља, 13. фебруар 2022.

Niko neće u komisiju za Šapićev doktorat

 Univerzitet Union do danas nije uspeo da formira komisiju koja bi ispitala navode da je doktorska disertacija Aleksandra Šapića plagijat.



Komentarišući Šapićev poziv da Univerzitet Union formira komisiju, rektorka tog univerziteta Gordana Vukelić kaže za Danas su svi dosadašnji pokušaji bili neuspešni, jer niko ne želi da bude član. Od kraja 2019, kada je poslednji put za Danas davala izjavu o ovoj temi, sve je, kako kaže, status kvo.

"Članovi komisije moraju da budu iz naučne oblasti iz koje je rađena doktorska disertacija, a sve kolege koje sam pitala za pristanak nisu htele. Neki koji bi ušli u tu komisiju nisu iz odgovarajuće naučne oblasti, tako da bi takva komisija bila nekompetentna", kaže Vukelić.
Ona napominje da Aleksandar Šapić nije promovisan u doktora nauka, niti mu je diploma uručena, ali smatra da ova tema neće skoro dobiti epilog upravo zbog pomenutog problema sa formiranjem stručne komisije.
 
Šapić je, gostujući na TV Insajder, rekao da je tema njegove doktorske disertacije (koju je odbranio na Fakultetu za poslovni i industrijski menadžment, tada u sastavu Univerziteta Union) izbila u etar, pre svega, kao posledica sukoba unutar Univerziteta Union.
 
Tadašnja vlasnica i rukovodilac Pravnog fakulteta na Union univerzitetu Vesna Rakić Vodinelić je, kako je rekao, bila na suprotstavljenoj strani sa ljudima sa fakulteta na kome je on doktorirao i došlo je do cepanja univerziteta na dva – Union i Union Nikola Tesla.
 
Zatim se, kako je rekao, u javnosti otvaraju teme lažnih doktorata Nebojše Stefanovića i Siniše Malog, koje potom skreću pažnju i na njega.
 
"Jedini u tom momentu dokaz je tekst sina upravo Vesne Rakić Vodinelić na Peščaniku, koji potpisuje sa grupom autora sa Notingema, a koji mene optužuje da sam ne znam šta uradio", rekao je Šapić.
 
On je dodao da je nakon toga formirana komisija koja je trebalo da utvrdi da li je doktorat lažan ili ne, da je komisija "većala godinu dana" i da nisu mogli da se usaglase, jer je bilo dva prema jedan da njegov doktorat nije plagiran.
 
Bivši rektor Univerziteta Union Zlatko Stefanović i profesorka Pravnog fakulteta tog univerziteta u penziji Vesna Rakić Vodinelić demantuju za Danas Šapićeve tvrdnje da pitanje njegovog doktorata ima veze sa raskolom unutar Univerziteta Union i isključenjem nekoliko fakulteta iz kojih je kasnije nastao Univerzitet Union "Nikola Tesla".
 
Oboje napominju da se to dešavalo nekoliko godina pre nego što je Šapić odbranio disertaciju.
 
Rakić Vodinelić kaže i da nikad nije bila vlasnica Pravnog fakulteta već dekanka, kao i da dekana fakulteta na kojem je Šapić odbranio doktorsku disertaciju ne poznaje, pa sa njim nije mogla biti u sukobu.
 
Rakić Vodinelić demantuje da njen sin ima veze sa tekstom objavljenim na sajtu Peščanika, u kojem je grupa autora osporila originalnost Šapićevog doktorata.
 
"Volela bih da je moj sin pokrenuo tu temu sa ljudima sa Univerziteta u Notingemu, ali je on tada bio na prvoj ili drugoj godini fakulteta. Njegovo ime se može videti jedino u peticiji koji su studenti Pravnog fakulteta poslali tadašnjem rektoru Zlatku Stefanoviću da se preispita taj doktorat. Za mene su sve ovo sporedna pitanja, a glavno pitanje je da li je njegov doktorat plagijat ili ne. Po onome što sam ja videla, jeste. Ako Šapić to osporava neka pokaže, s jedne strane, delove svoje disertacije, a sa druge, dva osnovna izvora iz kojih je dobar deo prepisao. Sve ostalo je sporedno", navodi Rakić Vodinelić.
 
Profesor Zlatko Stefanović takođe je potvrdio za list Danas da Šapić nije promovisan u doktora nauka i da mu nije dodeljena diploma, ali napominje da njegova titula doktora nauka nije sporna, jer je kandidat stiče danom odbrane disertacije.
 
Upravo u vreme dok je Stefanović bio rektor Univerziteta Union teškom mukom je formirana tročlana komisija koja je analizirala osporeni doktorat tako što ga je podelila na tri dela, a svaki član je imao zadatak da oceni po jedan. Njihov preliminarni izveštaj je pokazao da u jednom delu postoji oko 73 odsto preuzetog teksta bez navođenja izvora, u drugom 66 odsto, dok je treći član komisije u delu koji je analizirao utvrdio da je samo 0,4 odsto teksta neadekvatno peuzeto.
 
List Danas je u to vreme pisao da je nalaz trećeg člana komisije potom ocenjen kao sporan, jer je Sekretarijat Univerziteta Union pronašao još neke izvore iz kojih su tekstovi preuzimani u disertaciju, pa se ispostavilo da je prepisivanja bilo u znatno većoj meri nego što je treći član komisije prikazao u izveštaju.
 
Zlatko Stefanović navodi da se komisija analizom doktorata bavila oko tri meseca, a ne godinu dana, kako tvrdi Šapić. Pre nego što je završila izveštaj komisija se raspala, a neki od članova svoje povlačenje su obrazložili time da su bili izloženi pritiscima sa raznih strana, zbog čega nisu želeli da se više bave ovim slučajem.
 

Posle toga, iz sastava Univerziteta Union je izašao Fakultet za poslovni i industrijski menadžment, a izvori lista Danas kažu da glavni razlog za razlaz nisu dešavanja u vezi sa doktorskom disertacijom Aleksandra Šapića.

Naopako je kada se susretnu moć, glupost i zlo, kako se to desilo u Šapićevom slučaju.

 Potpredsednik SNS-a Aleksandar Šapić ponovo je tužio autore emisije „Dobar, loš, zao“ Marka Vidojkovića i Nenada Kulačina, tražeći 350.000 dinara odštete zbog navodno novih uvreda izrečenih na njegov račun. Kako se navodi u tužbi u koju je Danas imao uvid, Šapić je između ostalog uvređen Vidojkovićevim tekstom „Gangulina tiha patnja“, navodnim komentarom da Šapić liči na talibana te da su ga autori DLZ ponovo povezali sa „Slinavkom i šapom“.



Marko Vidojković ocenjuje za Danas da je reč „o opasnom naprednjačkom divljaku, koji će jednog dana da nam preti smrću, a idućeg da nas tuži sudu jer mu se nije dopalo nešto što smo rekli ili napisali“.

„U novoj tužbi sve je retardirano do tog nivoa, da je po dve reči čupao iz teksta u kome ima 1.500 reči i to mu je osnov za tužbu. Naopako je kada se susretnu moć, glupost i zlo, kako se to desilo u Šapićevom slučaju. Krenuo je na odličan način u predizbornu kampanju, pokazujući kakav će biti prema sugrađanima koji drugačije misle, taliban, za šta me je takođe tužio, je prava definicija njegovog ponašanja – hoće da čupa srca komičarima i zabranjuje satirične emisije“, navodi Vidojković.

On dodaje da svako ko misli da Beogradu ne može biti gore, grdno se vara, svi se nalazimo u neposrednoj životnoj opasnosti „dok god se bezumnik Šapić bavi politikom, a kriminalac Šapić nalazi s ove strane rešetaka“.

Nenad Kulačin takođe je izrevoltiran novom Šapićevom tužbom.

"Ljudska gnjida, kako je sam sebe opisao pre nekoliko godina, očigledno je rešio da nas sa SLAPP tužbama uplaši sa nadom da ćemo odustati da komentarišemo njegovo delovanje na političkoj sceni i finansijski iscrpi. Naravno da neće uspeti. Potpuno nespreman za javni život koji sa sobom donosi i dobro i loše, poput neshvaćenog upišanog dečaka u pesku plače i žali se na svaku reč koja mu se ne sviđa. Mene je, na primer, tužio zato što sam ga u emisiji nazvao Šupić. Nazvao sam ga tako zato što me je u Jutarnjem programu Pinka nazvao, praveći se da ne zna kako se prezivam, Kuračin. Naravno da ga nisam tužio. Moram da priznam da sam u toj igri reči mnogo bolje prošao", zaključuje Kulačin.

Danas podseća da je Šapić tužio voditelje emisije „Dobar, loš, zao“ i početkom novembra prošle godine tražeći 1,1 milion dinara odšetete zbog povrede časti i ugleda, odnosno pretrpljenih duševnih patnji zbog izjava o njemu koje je dvojac iz DLZ izgovorio u emisijama.

Advokatska kancelarija Nikolić, koja zastupa Šapića, u tužbi je navela citate iz čak 10 emisija DLZ, naglašavajući delove koji su naročito uznemirili tuženog.

Tako su, kako se navodi u prvoj tužbi, Vidojković i Kulačin u emisiji od 2. decembra 2020. Šapića nazvali „političkim dripcem i prodanom dušom“. Zatim sledi nekoliko emisija u kojima se navodi da su voditelji Šapića nazivali konjinom, đubretarem, primitivnim Kromanjoncem, kriminalcem koji želi da ide okolo da se bije i ubija…

N1

недеља, 30. јануар 2022.

Kako je Šapić vređao naprednjake pre nego što je otkrio Vučićev „božji dar“

 Lider SNS-a Aleksandar Vučić saopštio je na Predsedništvu partije svojim stranačkim kolegama da će prvi na listi naprednjaka na izborima u Beogradu biti nekada proslavljeni vaterpolista, a danas potpredsednik vladajuće stranke, Aleksandar Šapić. Ovu informaciju, koju dnevni list "Nova" prvi objavio, potvrdio je i sam Šapić, rekavši da će se ona ozvaničiti 11. februara, na sednici Glavnog odbora partije.

Rukovodstvo Srpske napredne stranke na sednici Predsedništva donelo odluku da prvi na listi za beogradske izbore te partije bude potpredsednik SNS i predsednik opštine Novi Beograd, Aleksandar Šapić.

Šapić, koji je u više navrata isticao svoju ambiciju da bude gradonačelnik Beograda, na sednici Glavnog odbora SNS u maju 2021. godine je zvanično postao deo te stranke, pošto je prethodno u nju “utopio” svoju političku organizaciju Srpski patriotski savez (SPAS).

“Da tačno je. Glavni odbor bi trebao da se održi 11. februara, kad bi trebalo da potvrdimo obe liste, republičku i gradsku. Očekujemo da u roku jednog dana predamo obe liste”, rekao je Šapić, gostujući na televiziji Pink, potvrđujući tako informacije do kojih je doša naš dnevni list.

Vesić zbog Šapića ispao iz trke za Beograd

Uprkos tome što je predano radio na promeni svog imidža u javnosti, a naročito nakon učlanjenja Aleksandra Šapića u Srpsku naprednu stranku, aktuelni zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić se neće naći na listi naprednjaka na predstojećim prestoničkim izborima, saznaje Nova.rs.

Među ključnim promenama koje se odnose na nastup naprednjaka na beogradskim izborima u aprilu, jeste i to što, prema saznanjima našeg dnevnog lista, aktuelni zamenik gradonačelnika Goran Vesić neće biti u tom timu, što je i sam potpredsednik SNS nagovestio nakon učlanjenja u tu partiju.

“Ukoliko na sledećim izborima budem dobio poverenje za bilo koje važno mesto u državi potrudiću se da izaberem svoje najbliže saradnike sa kojima mogu da podnesem odgovornost za to što budem radio, a među njima ne vidim Gorana Vesića”, rekao je Šapić gostujući na televiziji Nova S, na šta mu je Vesić odgovorio da mora da se „nauči lepom ponašanju“.

„Očekujem da se Šapić pre ulaska u SNS nauči lepom ponašanju. Očekujem da nauči da je SNS jedna velika porodica i da u SNS-u postoji samo jedan tim, a to je tim Aleksandra Vučića. U toj timu svi članovi i svi funkcioneri blisko sarađuju i sprovode politiku Aleksandra Vučića“, apostrofirao je u svom odgovoru Vesić.

Ulazak Šapića u SNS familiju naposletku je očito rezultirao isključivanjem Vesića iz kombinacija za novu funkciju u gradu. Zameniku gradonačlenika na kraju nije pomogao rad na promeni imidža, približavanje mladim glasačima kroz otvaranje naloga na Tik Toku i pokušaji da se predstavi kao neko ko je uvek tu da reši sve probleme Beograđana. 

Šta je naprednjački kandidat govorio o SNS dok im se nisu poklopili interesi

Pred izbore 2018. godine tadašnji predsednik opštine Novi Beograd samouvereno je u nedeljniku „Vreme“ poručio da "ne postoji ni jedan posto šanse da sa SNS može da napravi bilo kakav dogovor oko zajedničkog upravljanja Beogradom“.

„Svaka dva dana izlaze saopštenja kako SNS-a, tako i njenih najviših funkcionera, koja govore da sam najgori pljačkaš, hohštapler, siledžija, batinaš i ni sam ne znam više kakve sve vrste najprostačkijih uvrede iznose, koje ni jedan iole pristojan i dostojanstven čovek istrpeo ne bi. Radi se o ljudima koji promovišu tu vrstu ponašanja koju čine klevete, mržnja, optužbe, najgnusnija vređanja… Ne govorim o tabloidima, to je posebna priča, niti o bilo čemu što može biti sumnja, ne govorim ni o lecima gde se ja vređam, a koji su nepotpisani, ni o tome kad neko obije prostorije u nekoj zgradi pa potpiše mene, ne govorim ni o lažnim sajtovima koji su govorili najgnusnije laži o meni, ne govorim dakle o tome: jer to se kao ne zna ko je. Govorim o onome ispod čega su se ljudi jasno potpisali i rekli: to smo mi, SNS, mi kažemo da je Šapić pljačkaš, hohštapler, dripac, siledžija..“, ispričao je Šapić nedeljniku "Vreme".

Na društvenoj mreži Tviter, Šapić je redovno ulazio u diskusije sa simpatizerima SNS, pa ih je tako prozivao da "uz sendvić dodaju i pivo", a njihove predstavnike da "rade štampu za radnju IKEA, s obzirom na to da su se dokazali u izradi propagandnih letaka usmerenih protiv njega.

Sa svojim partijskim kolegom, a nekada političkim protivnikom, Nebojšom Stefanovićem ulazio je u raspravu zbog njegovih navoda o ubistvu Olivera Ivanovića, dok je ministru finansija, Siniši Malom zamerao što ignoriše predstavnike opštine Novi Beograd.

Tri godine kasnije, novoizabrani potpredsednik Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Šapić zakopao je ratne sekire sa naprednjacima, a ubrzo je počeo i da se ističe i po udvoričim izjavama šefu SNS. Tako je svojevremeno izjavio da "nikad dosad nije video čoveka koji na tako kvalitetan način", kao predsednik Srbije i SNS Aleksandar Vučić, "sagledava stvari, pa čak i one koje mu apsolutno ne idu u prilog".

„Ne zatvara oči ni pred čim. Vidim da vlada mišljenje opozicionog dela da on (Vučić) ne želi da vidi neke stvari. Ne, on sve vidi i to bih voleo da naučim od njega i da razvijem“, rekao je Šapić za „Nedeljnik“.

Jer, dodao je, „samo na taj način možete da menjate stvari i okrećete ih u svoju korist“.

„Eto, to je njegova (Vučićeva) osobina koja je meni fascinantna, iako mislim da je to božiji dar i da se to može jako teško steći ukoliko ga prirodno nemate, ali ću se svakako potruditi na na tome radim“, obećao je Šapić.

Na kraju, shvativši da su jedan drugom potrebni, Vučić je predložio Šapića za prvog na listi za Beograd, a Šapić zauzvrat prihvato da proguta sendvič i da ga zalije istim onim pivom koje je preporučivao drugim naprednjacima. Nećemo dugo čekati kako bismo se uverili da li će i koliko će ova saradnja biti plodonosna i da li će Beograd zaista na vlasti imati dva Aleksandra umesto jednog Gorana.

Nova